Kalkulator radioaktivnog propadanja

Radioaktivnost je prvi put otkrio francuski znanstvenik Henri Becquerel dok je radio na fosforescentnim materijalima.Marie Curie je 1898. otkrila da Pitchblend, uranska ruda, emitira više zračenja nego sam uran.Riječ radioaktivnost izmislila je Marie Curie.

Radioaktivni propadanje je proces u kojem nestabilno atomsko jezgro gubi energiju emitirajući zračenje u obliku čestica ili elektromagnetskih valova.

Temeljni zakon radioaktivnog propadanja temelji se na činjenici da je činjenica daPropadanje, tj. Prijelaz matičnog jezgara u jezgru kćeri čisto je statistički proces.Vjerojatnost raspada (propadanje) temeljno je svojstvo atomskog jezgre i ostaje jednak u vremenu.

SI jedinica radioaktivnosti je Becquerel (BQ), koja je definirana kao stopa propadanja od jednog raspada u sekundi (DPS).Druga jedinica Curie (CI) može se definirati kao brzina propadanja od 3,7 x 1010dps.

Polu života može se definirati kao razdoblje u kojem je nestala polovica radioaktivnosti (polovica jezgara se raspadala).

the the the the the the theAtomi koji su uključeni u radioaktivno propadanje nazivaju se izotopi.

Dan 0 Aktivnost je za unošenje radioaktivnosti na datum referentnog datuma.

Postoje tri uobičajene vrste radioaktivnog raspada: Alpha, Beta i Gamma.

Razlog AlphaPropadanje je zato što jezgra ima previše protona koji uzrokuju pretjerano odbojnost.

Beta propadanje nastaje kada je omjer neutrona i protona prevelik u jezgri i uzrokuje nestabilnost.U beta propadanju, neutron se pretvara u proton i elektron.Potom se emitira elektron.Postoji i pozitronska emisija kada je omjer neutrona i protona premali.Konačna vrsta beta propadanja poznata je i kao hvatanje elektrona, a nastaje i kada je omjer neutrona i protona u jezgri premali.

Propadanje gama dolazi jer je jezgro previsoka energija.Jezgra se svodi na niže energetsko stanje i u tom procesu emitira visokoenergetski foton poznat kao gama čestica.